Uvod
Pandemija virusa COVID-19 dovela je do nestašice zaštitne opreme, posebno opreme za respiratornu zaštitu (RZO), kao i do potrebe da takvu opremu koristi znatno veći broj radnika nego što je to slučaj u normalnim okolnostima. Mnogi potencijalno izloženi radnici nisu educirani i osposobljeni za njeno ispravno korištenje, a poslodavci su došli u situaciju da mjere zaštite na radu ne mogu provesti na dovoljno visokoj razini. Ove upute trebale bi razjasniti pitanje ponovne upotrebe jednokratnih respiratora i kirurških maski u kriznim uvjetima, kao i korištenje maski priručne izrade. Njima se ujedno ispravlja greška iz prethodne upute: alkohol naime NIJE prikladno sredstvo za dezinfekciju respiratora.
Osnove korištenja RZO navedene su u prethodnom tekstu, pa su ovdje istaknute samobitne činjenice.
- Izrada i razine zaštite RZO jednokratne upotrebe (respiratora) definirane su u Uredbi (EU) 2016/425 o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO) i u normi HRN EN 149:2010 Zaštitne naprave za disanje - Filtarska polumaska za zaštitu od čestica. Za zaštitu na radu od virusa potrebno je koristiti respiratore klase FFP3 ili FFP2.
- Kirurške maske (prema HRN EN 14683) su namijenjene za upotrebu u operacijskim salama i zdravstvenim ustanovama sa sličnim
zahtjevima. Kirurške maske nisu OZO, jer su namijenjene za zaštitu okoline odnosno pacijenata, a ne samog nositelja. One
nemaju obodno brtvljenje i testiraju se u smjeru izdisanja (iznutra prema van), a ne u smjeru udisanja kao respiratori. Kirurške
maske pružaju izvjesnu zaštitu i samom nositelju, no ona je značajno niža od zaštite koju pruža respirator.
Praktične upute za ponovnu upotrebu respiratora
U slučaju nedovoljne opskrbe respiratorima FFP3 i FFP2, može se razumno zaključiti da je korištenje respiratora koji nisu označeni CE oznakom ili na način koji nije preporučljiv u normalnim uvjetima rada bolja opcija od nikakve zaštite. EU Komisija je 13.3.2020. objavila preporuku 2020/403, koja na neki način „omekšava" normalni tijek postupaka ocjenjivanja sukladnosti i nadzora tržišta OZO u kontekstu opasnosti od COVID-19.
Respiratori izrađeni po izvaneuropskim normama
U uvjetima nedostatka respiratora certificiranih prema europskih normama, a uzimajući u obzir preporuke Komisije EU i WHO, standardi nekih zemalja svijeta koji bi se mogli pojaviti na tržištu, a koji osiguravaju približno jednaku efikasnost respiratorne zaštite kao FFP2 su američki N95 i kineski KN95.
Necertificirane maske
Zbog panike od COVID-19, koja je među stanovništvom stvorena putem medija javnog priopćavanja i zbog nestašice respiratora, na tržištu su se pojavile različite maske koje nisu prošle nikakvo testiranje i nisu certificirane. Takve maske ne mogu se smatrati za OZO jer nije poznat % filtracije, koju veličinu čestica zadržavaju, imaju li obodno brtvljenje itd. Iako svaka tkanina djeluje kao filter zraka, njihova efikasnost je vrlo niska. Maske koje se reklamiraju i koriste kao „višekratno upotrebljive" u kontaminiranoj atmosferi, mogle bi postati izvor zaraze ako u svojoj strukturi zadrže viruse i ako se ne dezinficiraju nakon svakog korištenja. Prodaja takvih maski kao zaštitnih je protuzakonita i može dati lažni osjećaj sigurnosti neinformiranim korisnicima. Ipak, i takva će maska smanjiti dodirivanje usta i nosa rukama, te dati nekakav, stvaran ili lažni, osjećaj sigurnosti. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ističe da je efikasnost maski izrađenih od tkanine značajno manja od efikasnosti kirurških maski i respiratora, te dodaje da se maske od tkanine u slučaju nestašice mogu koristiti kao posljednja mjera, samo dok se ne uspostavi normalna opskrba standardnom RZO. Bez obzira na upitnu učinkovitost zaštite samog nositelja, maske priručne izrade mogu pomoći u prevenciji širenja kapljica koje sadrže viruse na okolne osobe, ali sve pod uvjetom održavanja preporučene socijalne udaljenosti od 2 m i pridržavanja uputama epidemiologa o redovitom pranju i/ili dezinfekciji ruku, tj. o osobnoj higijeni. Ako se pribjegava takvom rješenju, bolje je kao filtarski medij koristiti netkane materijale od hidrofobnog PP ili drugih sintetičkih materijala koji ne apsorbiraju vodu, nego pamuk, a sama maska bi trebala biti višeslojna. Uz to je važno da se takva maska na glavu nositelja dobro pričvrsti, kako bi se što više smanjilo obodno propuštanje. Više informacija o izradi i upotrebi priručnih maski od strane stanovništva je na https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/prevent-getting-sick/diy-cloth-face-coverings.html
Ponovna upotreba jednokratnih respiratora
Tehnička logika govori da bi se u uvjetima nestašice jednokratni respiratori mogli višekratno koristiti na siguran način, ako bi se respirator mogao dezinficirati bez oštećenja. Dalje su navedeni mogući jednostavni načini dezinfekcije od virusa. Pritom je nužno prije svake ponovne upotrebe pažljivo pregledati respirator (filtarski medij, obodnu brtvu, elastične trake), te imati u vidu da dezinfekcija možda nije bila potpuna.
- Korištenje više maski - rotacija
Prema dosad provedenim istraživanjima, COVID-19 može na različitim površinama preživjeti do 3 dana. Stoga bi se sekvencionalnim korištenjem 4 respiratora (1 dnevno) moglo praktički bez opasnosti od zaraze i bez dezinfekcije osigurati sigurno višekratno korištenje respiratora.
- Toplinska dezinfekcija u vrućem zraku pri >70oC tijekom najmanje 5 minuta (raspoloživi podaci kažu da je za uništavanje koronavirusa dovoljno izlaganje temperaturi zraka >56oC tijekom 15 minuta). Temperatura ne bi smjela biti značajno viša, kako ne bi došlo do degradacije filtarskog materijala i elastičnih traka, odnosno izobličavanja maske. Respirator ne bi trebao doći u kontakt s metalnim površinama koje mogu biti na višoj temperaturi. Prikladni uređaji za to mogu biti npr. sušilice, autoklave, laboratorijske peći ili slični uređaji.
-Toplinska dezinfekcija parom
Ispitivanja su pokazala da sterilizacija na 125oC tijekom 3 minute nema primjetan učinak na gubitak naboja u filtarskom mediju respiratora, važnog za efikasnost filtracije. Ovdje treba samo provjeriti da neki dio maske nije izrađen od papira ili materijala koji sadrži papirnu pulpu. Tretman uranjanjem u kipuću vodu nije preporučljiv zbog mogućeg fizičkog oštećivanja maske.
U kućnoj primjeni, moguće je koristiti pećnicu štednjaka ili veći lonac s malom količinom vode, u koji će se objesiti maska tako da visi u zraku iznad vode. Laganim zagrijavanjem vode doći će do stvaranja vruće pare u loncu, što će nakon nekoliko minuta uništiti viruse, dok će elektrostatski naboj filtarskog medija ostati gotovo neoštećen.
- Prskanje vanjske površine alkoholom (70%) ili pranje vodom i sapunom - NE
Alkohol (70%) s vremenom kontakta od najmanje 1 minute uništava COVID-19, no istovremeno bitno reducira efikasnost filtracije. Zahvaćanje čestičnog zagađenja bitno ovisi o elektrostatskom naboju filtarskog medija. Alkohol penetrira u PP vlakna i uništava statički naboj, neovisno o tome da li je u tekućem ili parnom stanju. Respiratoru koji je tretiran alkoholom efikasnost filtracije pada s >90% na svega 50% ili čak manje. Zbog istog razloga ne preporučuje se biti upotreba dezinficijensa na bazi klora.
Približno isto smanjenje filtarske učinkovitosti zabilježeno je i nakon ručnog pranja maske vodom i sapunom u trajanju od 2 minute. Više informacija o dekontaminaciji respiratora na https://www.n95decon.org/
FFP je akronim od Filtering Face Piece, što se na hrvatski prevodi kao filterska polumaska (kolokvijalno respirator)
Objavljeno 15.04.2020.
Izvor fotografije
https://modroizeleno.com/da-li-ste-znali/respiratorne-maske-stite-li-od-korona-virusa/
Autor teksta:
Doc. dr.sc. Aleksandar Regent, dipl. ing. str.
