Sračinec - Reljef u kamenu kao spomen obilježje katastrofalnog požara u Varaždinu

Spomen obilježjima obično se nastoji trajno obilježiti neki značajan događaj ili sačuvati sjećanje na istaknute ličnosti, odati počast palim borcima za domovinu i ideal slobode. U općini Sračinec, na sjeveru Varaždinske županije, 29. rujna 2017. godine, svečano je postavljen reljef u kamenu kao spomen obilježje katastrofaslog požara koji je 25. travnja 1776. godine poharao tadašnji glavni grad Hrvatske, Varaždin.

 

 

Na sam blagdan Svetog Marka, zaštitnika polja, 25. travnja 1776. godine u Varaždinu se dogodio velik požar, koji je potpuno promijenio tijek povijesti grada. Požar je nastao na gradskom majuru, tadašnjem poduzeću za čišćenje ulica i kanalizacije, gdje su gradski kmetovi gasili vapno. Jedan od njih je bio i Jakov Vrček, mladić iz Sračinca, koji je zapalio cigaretu, iako je pušenje tada bilo zabranjeno. Tko zna bi li do požara došlo da se u cijelu priču uz mladića nisu umiješali prasica i škaf, koji su, prema legendi, najviše krivi za tragediju. Vjetar je pomogao širenju požara pa se vatra proširila iz Zagrebačke ulice, koja se tada zvala Dugi konec, prema središtu grada i sjevernim predgrađima. Izgorjele su dvije trećine grada, a od 614 kuća, vatrom je uništeno njih 316. Kraljica Marija Terezija oslobodila je grad od plaćanja poreza na tri godine te je poslala novac za pomoć pri obnovi grada. Svi majstori su bili mobilizirani kako bi se Varaždin, kao glavni grad, ponovo digao iz pepela. Varaždin je tako tutulu glavnog grada Hrvatske prepustio Zagrebu, a mladić iz Sračinca je zbog izazivanja velike nesreće kažnjen s 12 batina na glavnom gradskom trgu i isto toliko u svom mjestu. Zbog brojnih požara koji su uništavali grad, Varaždin je 17. lipnja 1864. dobio prvo dobovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj.

 

 

 

Ovaj jedinstveni spomenik - reljef kojim se evocira sjećanje na katastrofalni požar koji je potpuno izmijenio tijek povijesti Varaždina, kao što to obično biva kad se podižu spomenici, i u Sračincu izazvao prijepore. Kako u javnosti tako i u političkim krugovima.

Kipar Slaveko Bunić, koji je reljef darovao Sračincu, pojasnio je da reljef nije spomenik Jakovu Vrčeku već događaju s kojim je posredno povezan Sračinec.  

Reljef prikazuje glavne "sudionike" katastrofe - Vrčeka, svinju i škaf, čije je "udruženo djelovanje" Varaždin pretvorilo u prah i pepeo.

 

 

 

 

..............................................................................................................................