Spaljivanje biljnih ostataka jedan je u nizu izvora onečišćenja zraka. Suvremena poljoprivreda, vrtlarstvo i hortikultura koristi pesticidie, herbicide i različite agrokemikalije koje spaljivanjem završavaju u atmosferi i doprinose onečišćenju zraka. Osim onečišćenja zraka, spaljivanje biljnih ostataka u poljoprivredi, šumarstvu ali i u urbanim sredinama pri uređenju okućnica, uzrokuje ozbiljno zagađenje zemljišta i vode na lokalnoj i regionalnoj razini. Ne samo to, spaljivanje negativno utječe na sastav hranjivih tvari u tlu. Spaljivanjem biljnih ostataka uništavamo i postojeće minerale koji su prisutni u tlu, a sve to negativno utječe na uzgoj sljedećih usjeva. Pri procesu izgaranja biljnih ostataka vrijedni elementi poput ugljika, dušika i sumpora u potpunosti izgaraju i nestaju u atmosferi. Sve to dovodi do emisije dima koji, ako se doda plinovima prisutnim u zraku poput metana, dušikovog oksida i amonijaka, može prouzročiti ozbiljno onečišćenje zraka. Te emisije plinova povećavaju zdravstveni rizik stanovništva; astmatičarima prijete astmatični napadi, osobe koje pate od kroničnog bronhitisa među prvima su koje će osjetiti tegobe i smanjenju funkciju pluća.
Prizemni ozon ubraja se u najopasnije onečišćivače u Europi danas. Povišene razine ozona uzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi, smanjenje uroda raznih usjeva, oštećenja biljaka u djelomično prirodnim eko-sustavima, te koroziju infrastrukture i spomenika kulturnog nasljeđa. Spaljivanje ostataka usjeva također posredno doprinosi povećanom zagađenju ozonom. Tu nije kraj popisu negativnih učinaka koje uzrokuje spaljivanje biljnih ostataka, uz ostatke izgara i velik dio organskog materijala na površini i u tlu na kojem se provodi spaljivanje.
Svaki požar raslinja, pa tako i spaljivanje biljnih ostataka vodi općoj degradaciji kvalitete zraka, a sve to rezultira pogoršanjem zdravlja respiratornog sustava (poput kašlja, astme, bronhitisa), te može izazvati ili pogoršati prisutne bolesti očiju i kože. Crna čađa nastala tijekom spaljivanja biljnih ostataka utječe na slabiju vidljivost koja može dovesti do povećanja broja nezgoda u cestovnom prometu.
Stoga apeliramo na građane da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, biljne ostatke saniraju na način da ne dovode u opasnost ljude i imovinu te u tom cilju izbjegavaju i onečišćenje zraka i okoliša.
Skrećemo pozornost da je saniranje i odlaganje biljnih ostataka regulirano, između ostalog, i odlukama lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske), kojima su propisani svi uvjeti postupanja. Ako je paljenjem vatre na otvorenom prostoru nastala šteta ili onečišćenje okoliša, policija i nadležne inspekcije zaštite okoliša pokreću prekršajne prijave, a ako se uzrokuje znatnija opasnost po ljude i imovinu, protiv počinitelja policija podnosi i kaznenu prijavu.
Još o ovoj temi možete pročitati na web stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice ili na ovoj poveznici.
Objavljeno, 28. veljače 2019.
Izvori fotografija:
Naslovna - https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/od-1-lipnja-zabranjeno-je-lozenje-vatre-na-otvorenom/171701/
U tekstu (žena) - https://www.karlovac.hr/novosti/upozorenje-gradjanima-koji-pale-vatru-na-otvorenom-prostoru/624
U tekstu (žena) - https://www.karlovac.hr/novosti/upozorenje-gradjanima-koji-pale-vatru-na-otvorenom-prostoru/624
U tekstu (autocesta) - https://www.nacional.hr/video-voznja-autocestom-kod-benkovca-kroz-dim/
